Igor Longo, psiholog i psihoterapeut

gsm: 098 904 3473
e-mail: igor.longo47@gmail.com
web: www.igor-longo.com

Radionice za vršnjake pomagače

Regionalni susret Mreže škola bez nasilja

Na regionalnom susretu Mreže škola bez nasilja održanom  u izletištu Radmanove Mlinice, u Omišu, u  petak, 29. svibnja 2009.  uz prigodni program učenika podjeljene su potvrde sudionicima višemjesečne edukacije. 17 učenika uspješno je završilo program VRŠNJAČKE POMOĆI.

Potvrde su podijelili, uz voditelja programa i ravnateljica OŠ Josipa Pupačića iz Omiša prof. Davorka Deur i koordinatorica programa prof. Dijana Sovulj.

Što na kraju višemjesečnog programa kažu sami sudionici? Jesu li zadovoljni? Koliko im program pomaže u kreiranju boljih odnosa? Vide li kod sebe neke promjene?

Detaljnije možete pogledati u nekoliko kratkih filmova.

Omiš 1

Omiš 2

Omiš 3

Nekoliko slika sa radionice:

 

Edukacija mladih volontera za pružanje vršnjačke pomoći

U osnovnoj školi JOSIP PUPAČIĆ u Omišu započeo sam  tijekom listopada 2008. edukaciju mladih volontera za pružanje vršnjačke pomoći. Ravnateljica Davorka Deur oformila je tim potpore od stručnih djelatnika škole, koje predvodi defektologinja Dijana Sovulj. Edukaciji se priključilo 20-tak učenica i učenika VII razreda. Prvi susreti protekli su radno i ugodno, a edukacija se nastavlja ritmom jednom u dva tjedna.

Povratne informacije učenika su izrazito povoljne.

 

Radionica “Odgovornost”

Za volonterke Obiteljskog centra u Splitu (savjetovaliste-split.hr) koje provode program Prijatelj održao sam 3. veljače 4-satnu radionicu pod nazivom „Odgovornost“. Naglasak je bio na osvješćivanju naših temeljnih odgovornosti, o kvaliteti odnosa sa mladim prijateljem, te o načinima kako razrješavati problemske situacije koje se tijekom druženja mogu pojaviti.

Susret je od strane sudionica dobio dobre povratne informacije.

 

Program “Vršnjačka pomoć”

– (Mladi mogu pomoći jedni drugima) –

Vrijednosti i koristi dobrovoljnog i pomagačkog rada mladih s drugim mladim osobama su višestruke.

Pomoć se može očitovati na različite načine:

  • Pomoć u školskim predmetima i obvezama;
  • Organizaciji sportskih, kulturnih i rekreativnih sadržaja;
  • Organizaciji zdravstvene edukacije o različitim pitanjima (spolno prenosive bolesti…);
  • Pomoć djeci s posebnim potrebama i kronično bolesnima;
  • Pomoći drugima mladima u konfliktima unutar obitelji;
  • Pomoći vršnjacima sa niskim samopoštovanjem i drugim rizičnim znacima socijalnog i emocionalnog razvoja;
  • Mladima koji su na pragu delinkventnog ponašanja;
  • Mladima koji eksperimentiraju s pićem, pušenjem, drogama…

Ovaj program, edukacija skupine mladih vršnjaka pomagača ima cilj:

  • Mlade upoznati s djelotvornim načinima rješavanja životnih poteškoća vršnjaka;
  • Oformiti i educirati skupinu mladih za pružanje vršnjačke pomoći;
  • Inaugurirati vršnjačku pomoć u društvenoj sredini a posebice među odraslima koji odlučuju;
  • Napraviti i proširiti temelj za širenje mreže vršnjačke pomoći u širem socijalnom okružju.

Ciljana edukativna skupina:

  • Učenici srednje škole, ili studenti viših i visokih škola i fakulteta, oba spola. Skupina je raznovrsna po interesima, vještinama i iskustvima
  • Skupina broji 10 – 12 sudionika.
  • Temeljni kriterij za ulazak u edukacijsku skupinu je razina unutarnje motivacije sudionika i spremnost na prosocijalno djelovanje, te posjedovanje vještina, znanja i osobina prihvatljivih drugim mladim osobama.

Organizatori mogu biti odgojno obrazovne institucije, udruge građana ili druge pravne osobe. Snošenje troškova može se riješiti donacijom fizičke ili pravne osobe.

Detaljnije o programu – vidjeti na http://www.kvas.hr/novosti.htm i na http://www.igor-longo.com

 

Vršnjačka pomoć u srednjoj školi

30. ožujka 2007. u III gimnaziji u Splitu održao sam za stručne suradnike iz srednjih škola Dalmacije plenarnu prezentaciju o temi: VRŠNJAČKA POMOĆ U SREDNJOJ ŠKOLI.

Prilog možete downloadati u PPT formatu:

Vršnjačka pomoć – mindmap (2,80MB)

 

Pomagački rad mladih

Pomagački rad mladihVrijednosti i koristi dobrovoljnog i pomagačkog rada mladih s drugim mladim osobama su višestruke. To je istovremeno pomoć osobi u stanju potrebe za tuđom pomoći ali i pomoć samom pomagaču. Koristi imaju i obitelji pomagača i mlade osobe kojoj se pomaže, njihove škole ili radne sredine, lokalna zajednica i društvo u širem smislu.

Odrasli ne mogu uvijek pomoći na adekvatan način mladima, bilo da to ne znaju ili ne žele ili nisu na to istinski spremni. Kreativnost, zanos, sukladna percepcija svijeta čine da mladi ljudi rado i lako razmjenjuju (za njih relevantne) informacije između sebe. Mladi su okrenuti prirodno jedni drugima, često su zajedno, stalo im je do mišljenja vršnjaka, razumiju se bez suvišnih ili otežavajućih okolnosti. Mladi su spremni na promjene, učenje, istraživanje novog.

Koliko mladi mogu pomoći jedni drugima?

Iskustvo autora, od 1989. u Splitu do danas, ukazuje da ono što je na nekim drugim stranama svijeta uobičajeno, postupno postaje prihvatljivo i svakodnevno i kod nas. Zaključujemo:

  • vršnjačka pomoć mladih (peer helping, peer education) je moguća, od vrlo jednostavnih oblika (primjerice: poučavanje, provođenje slobodnog vremena…) do vrlo složenih i zahtjevnih oblika kao što je vršnjačko savjetovanje (peer counseling);
  • mladi pokazuju primjetno zanimanje za ovakav oblik sudjelovanja u životu vlastite generacije;
  • dosadašnji rezultati su poticajni i ohrabrujući, kako za mlade osobe u stanju potrebe, tako i za pomagače;
  • profesionalci i odgovorni u lokalnoj zajednici ili šire (zaduženi za pitanja mladih), skromno su obaviješteni o mogućnosti implementacije pomagačkog rada mladih u različita zbivanja u društvu;
  • moguće je pronaći organizacijski okvir za provođenje vršnjačke pomoći (škole, gradski kotarevi, centri za mlade, razne udruge mladih…);
  • postoje sposobni profesionalci koji mogu pripomoći inauguraciju pomagačkog rada i vršnjačke pomoći mladih i supervizirati njihov rad.

Pomagački rad mladihU čemu se sve može očitovati vršnjačka pomoć?

  • Pomoć u školskim predmetima i obvezama;
  • Organizaciji sportskih, kulturnih i rekreativnih sadržaja;
  • Organizaciji zdravstvene edukacije o različitim pitanjima (spolno prenosive bolesti…);
  • Pomoć djeci s posebnim potrebama i kronično bolesnima;
  • Pomoći drugima mladima u konfliktima unutar obitelji;
  • Pomoći vršnjacima sa niskim samopoštovanjem i drugim rizičnim znacima socijalnog i emocionalnog razvoja;
  • mladima koji su na pragu delinkventnog ponašanja;
  • mladima koji eksperimentiraju s pićem, pušenjem, drogama…

Mladima se kroz vršnjačku pomoć pruža prigoda da:

  • sudjeluju u značajnim aktivnostima svoje životne zajednice;
  • kreiraju nove pristupe svojim vršnjacima (drugim mladim osobama);
  • pokazuju ostalim (odraslim) subjektima u društvu svoje kreativne sposobnosti za koje odrasli često ne vjeruju da postoje;
  • lakše razumiju zbivanju u lokalnoj zajednici i okružju na nov način;
  • razvijaju mrežu novih prijatelja, uključujući i značajne osobe iz zajednice;
  • razvijaju nove vještine i znanja korisne za njihov vlastiti život;
  • pospješuju pozitivne promjene u okružju i druge elemente u zajednici;
  • razvijaju samopouzdanje u svoje sposobnosti da mogu ostvariti ciljeve koje si postave;
  • razvijaju osjećaje za društvo i pripadnost u širem smislu;
  • jačaju sliku o sebi i jačaju povezanost s mjestom u kojem žive.

Pomagački rad mladihIstovremeno ostali članovi društva imaju prigodu:

  • surađivati s mladima na pozitivan i konstruktivan način, pomažući im da ostvare važne ciljeve te tako uspostave čvršće veze s mladima;
  • bolje razumijevati potrebe i stremljenja mladih ljudi, njihovu percepciju svijeta i lokalnog okružja, te bolje shvaćaju kako mladi vide sami sebe;
  • pronalaziti načine kako se kvaliteta života mladih osoba može poboljšati, poštujući i upoznavajući “iz prve ruke” ono što je mladima važno;
  • ulagati u budućnost lokalne zajednice pripremajući mlade na odgovoran način za naknadne društvene uloge;
  • lakše donositi važne odluke za sadašnjost i budućnost mladih;
  • pokazati mladima da im vjeruju, da su sigurni u njihovu odgovornost;
  • njihovi učitelji koji su se uključili u program “Teorija izbora: put ka kvalitetnoj školi – školi bez prisile” dobivaju prigodu da suradno s mladima razrađuju načine kreiranja kvalitetnih odnosa u školi i u mladima dobivaju kompetentinije i odgovornije suradnike koji su spremni preuzimati dio obveza u školi.

Specifični cilj ove edukacije

Značajno je uključiti i mlade kako bi i sami sudjelovali u kreiranju prihvatljivije vlastite budućnosti. Ovaj program, edukacija skupine mladih vršnjaka pomagača ima cilj:

  • mlade upoznati s djelotvornim načinima rješavanja životnih poteškoća mladih;
  • oformiti i educirati prvu skupinu mladih (učenika škole) za pružanje vršnjačke pomoći;
  • inaugurirati vršnjačku pomoć u društvenoj sredini a posebice među odraslima koji odlučuju;
  • napraviti temelj za širenje mreže vršnjačke pomoći u širem okružju.

Program edukacije

Pomagački rad mladihTemelj programa:

Temeljne značajke programa:

  • radionički tip rada
  • relativno laka usvojivost metode
  • okrenutost prema sada i sutra
  • zadovoljavanje potreba sudionika
  • traženje alternativa, mogućnosti i rješenja
  • razumijevanje ljudske motivacije (vlastite i tuđe)

Osnovni sadržaji programa:

  • Ja,; ja kao osoba; ja kao osoba koja namjerava pomoći (što je realno);
  • Moje uloge? Moja misija; naša misija?;
  • Moja uključenost s vršnjacima; što, kako, gdje?;
  • Moji ostali značajni odnosi;
  • Psihičke potrebe osoba u odnosu;
  • Osobni stil ponašanja; što mogu mijenjati;
  • Uvjeti za dobar odnos; kako ga unaprijediti;
  • Komunikacijske vještine; razgovarati djelotvornije;
  • Izbori, odluke, promjene; mogućnosti mijenjanja sebe/drugih;
  • Planiranje; realističnost ciljeva;
  • Odgovornosti osoba uključenih u odnos;
  • Problemi, poteškoće, izazovi, konflikti; što s njima?;
  • Donošenje odluka na temelju informacija;
  • Vrijednosti, kvaliteta koju očekujemo i trebamo;
  • Smjer života; imati kontrolu nad svojim životom.

Osnovni pristup edukaciji je radionički; vodi se računa o stvarnom sudjelovanju polaznika i njihovoj sveukupnoj uključenosti.

Ciljana edukativna skupina

  • Inicijalna skupina kojom se započinje program su učenici srednje škole, oba spola. Prvenstveno su to učenici škole domaćina a njima se mogu priključuju i učenici neke druge škole u socijalnom okružju.
  • Inicijalna skupina je raznovrsna po interesima, vještinama i iskustvima
  • skupina broji 18 – 20 sudionika.
  • Pomagački rad mladihBiti dobrim pomagačem traži dosta vremena i napora (intelektualnog, tjelesnog, duhovnog) te je zato temeljni kriterij za ulazak u edukacijsku, pripremnu skupinu – razina unutarnje motivacije sudionika i spremnost na prosocijalno djelovanje, te posjedovanje vještina, znanja i osobina prihvatljivih drugim mladim osobama. U procjeni spremnosti i motivacije za pomagački rad sudjeluju stručne osobe škole.

Voditelj edukacije i supervizor programa vršnjačke pomoći je Igor Longo, prof. psihologije; Instruktor Instituta Williama Glassera i član HURT-a (Udruga za realitetnu terapiju RH);

Autor je 2001. tiskao knjigu Ja sam vršnjak pomagač – priručnik za mlade vršnjake pomagače i savjetovatelje; Udruga MiRTa – Split

Detaljnije o programu – vidjeti na http://www.kvas.hr/novosti.htm